Kreiranje operativnog znanja klijenta

Povezivanje Google Analitike, Mail Chimpa i Survey Monkey

Nekada je kompanija u cilju istraživanja tržišta, praćenja ponašanja kupca, analize zadovoljstva proizvodima, ulazila na čudnu teritoriju u kojoj vladaju neka druga pravila. Takođe, za pokretanje istraživanja angažovali su se timovi ljudi kako iz kompanije koja želi da radi istraživanje tako i iz agencije (ili agencija) koja posao zaista i radi.

Sada su stvari postale malo lakše, sa alatima koji nam omogućavaju da povezujemo stvari tj servise. Za sve postoji usluga koja se može kupiti i povezati sa nečim drugim.

Spajanjem Google Analitke (web sajt), MailChimpa (kontrola email distribucije) i SurveyMonkey servisa (online upitnici i analiza) stvara se zatvoreni sistem koji služi za kreiranje operativnog znanja koje klijentu treba u cilju razumevanja tržišta. Ove stvari nisu rezervisane za firme koje rade samo online. Klijenti mogu biti iz bilo koje industrije koje poseduju emailove svojih kontakata, kupaca, inženjera.

Potreba i dalje postoji za ljudima koji znaju da naprave upitnike, programiraju sistem, analiziraju, prate aktivnosti, pišu izveštaje. Stim da proces postaje jednostavniji za klijenta jer na jednom mestu završava celokupan posao.

Da li to znači da prodajemo celokupnu uslugu? Itekako znači.

Ubijanje magije

Ambicija tehnokrata je merljiv i uređen svet, veoma nalik nekoj utopiji. Takvo mesto za život se sudara sa nepovezanim, neznajućim, zatvorenim društvima i svetom. Takva društva polako nestaju zahvaljujući internetu, društvenim mrežama, jeftinijim avio putovanjima i migraciji ljudi.

Isto tako – marketing kao i društvo u kome marketing egzistira – evoluira ka merljivom i jasno uređenom svetu.

Problem – koja polovina marketinga radi posao

Na početku online oglašavanja postojala je ideja da se odgovori na pitanje koje postavlja svaki oglašivač – “Znam da pola mog oglašavanja radi – samo ne znam koja polovina”. Google je na ovaj problem pristupio krajnje pragmatično – praćenjem korisnika, načina na koji putuju internetom, oglasa na koje reaguju. Angažovanjem velike mašinerija i mnoštva servera koji prate posete i pretrage – Google može da odredi pol, godište, prihode, mesto gde se nalazi – ne znajući ime i prezime osobe. Fascinantno, zar ne?

Indirektno prateći ljude i ponašanje svaki klik ili otvorena stranica otvaraju vrata u ljudsko ponašanje.

Sve ove informaciju su agencije kao i klijenti dobijali od televizije, štampe i drugih medija na veoma indirektno načine – piplmetrima, upitnicima, sondiranjem publike. Suština istraživanja se sastojala u tome da svi igrači u igri oglašavanja dobiju više informacija o publici kojoj se obraćaju i koja reaguje na sadržaj na određenom uzorku.

Besplatni alati

Svojom besplatnom Analitikom Google je omogućio korisnicima (a i sebi), pristup većini sadržaja na internetu. To znači da se u cilju dobijanja boljeg pogleda na posetioce, analizom ponašanja kroz Google Analytics (svojevoljno postavljen alat)  omogućava obema stranama pristup korisnicima interneta.

Posao u online oglašavanju je krajnje merljiv. Korišćenjem dostupnih servisa i alata možemo tačno (uz veoma mala odstupanja), svi mi, znati koliko je potrebno potrošiti u svakoj industriji kako bi se povratila investicija i osigurao profit.

Ovde dolazimo do problema i različitosti.

Ubijanje magije

U suštini televizija, radio, dnevne novine i magazini se oslanjaju na dugo formirani poslovni model sa dubokim borbenim rovom. Po tom modelu, prodavci oglasnog prostora zasnivali su strategiju prodaje na emociji i misteriji a ne merljivim stvarima (sada već postoje rejtinzi koje u Srbiji npr pruža AGB Nielsen). Suština prodaje ovih medija je bila

Nemamo pojma da li će ova poruka raditi posao. Morate da rizikujete.

Ne želite da ljudi znaju šta zaista radi. Onda kada znaš šta radi ili ne radi, imaš tendenciju da naplatiš manje jer više nemaš tu auru mističnosti oko sebe.

Mel Karmazin i Charlie Rose – Seeking Alpha (cc Brandon Matthews)

Na kraju priče – ostaje znamenita rečenica Mela Karmazina, upućena osnivačima Googlea nakon razgovora na temu “kako internet gigant može da se poveže sa televizijom“.

Momci – vi se zezate sa magijom! (i industrijom od 60 milijardi dolara u tom trenutku TV oglašavanja)

Nakon ovog razgovora – Mel Karmazin je otišao iz Viakoma i ušao u posao sa satelitskim radijom (SiriusXM) koji ima dominantu ili monopolsku poziciju u ovoj industriji.

Ovaj članak je inspirisan opisom susreta Mela Karmazina (predsednik Viacom korporacije) sa osnivačima Googlea. Pored knjige, događaj je opisan i tokom razgovora Mela Karmazina sa Čarli Rouzom 2009. godine.

Formiranje cene usluge za društvene medije

Pre 2 godine smo imali predavanje na BlogOpenu. Cilj nam je bio da pokažemo kako biznis razmišlja o sposobnostima koje su potrebne klijentima (ili će biti potrebne već te 2010.godine), kako ih sagledati sa biznis (komercijalne strane), pronaći ljude, osmisliti ciljeve, napraviti samoodrživ (i profitabilan) sistem.

Mislimo da je vreme da neki novi dečaci i devojčice pogledaju prezentaciju i razmisle da li žele da se bave ovim poslom. Ako reči i slike nisu dovoljne – pogledajte kako je to izgledalo na video snimku.

Internet, statistics and digital marketing – Serbia & Croatia

Info-graphics – Click for full resolution

Understanding of local market (Serbia) is possible only if we have something to compare it with. In order to understanding, we took nearest market with similar population structure (Croatia).

Serbia and Croatia – Internet, statistics and digital marketing

Average internet speed is approximately the same so Internet experience is also the same. Facebook usage is also approximately the same and it is 23 minutes average per day (Google AdPlanner).

When comparing the population, Serbia with 7.2 million residents has 56.44% of internet users. Over 83% of Internet users are on Facebook – Croatia has 4.3 million residents and a little higher percentage of population on the internet (61.9%) and less Facebook active users (57.09%).

Serbia has almost 50% more users in opposition to Croatia.

If we look at the territory that consists of EX-YU countries we would have a popullation of over 20 million people, 11.5 million internet users (57.29%) and 8.11 million Facebook users (over 70.32% of online population) or 40% of popullation.

Digital marketing

By analyzing money spent on Internet marketing, Serbia 12.2 million eur (IAB Serbia AdEx) and Croatia 11.098 million (HURA AdEx). We cannot compare market researches by year since methodology for data collecition for Internet was standardized in 2011.

By using this data as well as other parameters we can see that investition of advertiser per internet user is bigger for 40% in Croatia than in Serbia although total spent is higher for 1 million eur.

Conclusion

Ahead of us is a market that is expanding every day and cries out for advertisers investitions. Brands and companies have incredible population ahead of them from country to country that they can reach easy. The only question is what stragegy they will use and are they going to include digital channel of communication in marketing mix and engagement of specialized agencies.

Sources: Countries Census data, Countries Statistics office, HURA, IAB Serbia

Internet, statistike i digitalni marketing – Srbija i Hrvatska

Infografika – klikom na veću sliku

Razumevanje lokalnog tržišta (Srbija) je moguće ukoliko imamo sa čim da poredimo. U cilju razumevanja za poređenje smo uzeli najbliže tržište sa bliskom strukturom stanovništva.

Srbija i Hrvatska – Internet, statistike i digitalni marketing

Prosečna brzina veze ka Internetu je približno ista tako da je doživljaj sadržaja na Internetu takođe približno isti. Korišćenje Facebooka je takođe približno isto i svodi se na 23 minuta potrošenih dnevno.

Poredići stanovništvo, Srbija sa svojih 7.2 miliona stanovnika ima 56.44% ljudi koji su internet korisnici. Preko 83% tih korisnika je na Facebooku – Hrvatska sa 4.3 miliona ima malo veći deo populacije na internetu (61.9%) i manje aktivnih korisnika na Facebooku (57.09%).

Skoro 50% više korisnika ima Srbija u odnosu na Hrvatsku.

Ukoliko bi sagledali teritoriju koju čine zemlje bivše federativne zajednice imali bismo

  • populaciju od preko 20 miliona ljudi
  • 11.5 miliona korisnika interneta (57.29%) i
  • od toga 8.11 miliona korisnika Facebooka (to je preko 70.32% online populacije na Internetu) ili 40% stanovništva teritorije koja koristi ovu društvenu mrežu

Digitalni marketing

Analizirajući novac potrošen na Internet marketing – Srbija 12.2 miliona eura (IAB Srbija AdEx) i Hrvatska 11.098 miliona (HURA AdEx). Ne može se porediti rast tržišta iz godine u godinu kako je metodologija prikupljanja podataka za Internet standardizovana za 2011.godinu.

Koristeći ove podatke kao i ostale parametre uviđamo da je investicija oglašivača po internet korisniku veća za 40% u Hrvatskoj u odnosu na Srbiju iako je ukupna potrošnja veća za više od 1 milion eura.

Zaključak

Pred agencijama je tržište koje je širi iz dana u dan i koje vapi za investicijama oglašivača. Brendovi i kompanije ispred sebe imaju neverovatnu populaciju od zemlje do zemlje do koje relativno lako mogu stići. Pitanje je strategije i uključivanja digitalnih kanala u marketing miks i angažovanje specijalizovanih agencija.

Podatke sakupili Slavko Đurić i Dušan Vučković – studenti IV godine Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu na letnjoj stručnoj praksi 2012.godine.